Blog
Članci, savjeti i inspiracija za osobni i profesionalni razvoj
Što ako ne vidim smisao u svom poslu?
U ovom članku donosimo ti neke strategije kako prepoznati je li posao koji radiš doista za tebe i kako ga učiniti smislenijim.
Stoicizam i mindfulness: kako meditirati?
U ovom članku govorimo o stoičkim meditacijama, jednostavnom i korisnom alatu koji povezuje stoičku filozofiju i metodu Mindfulness.
Neuroplastičnost: kako preuzeti kontrolu nad svojim mozgom
U ovom članku govorimo o neuroplastičnosti, sposobnosti mozga da se razvija i mijenja, na koju možeš utjecati i tako poboljšati rad svoga mozga.
Antifragilnost: najbolja strategija za tvoje mentalno zdravlje
U ovom članku govorimo o tome zašto je antifragilnost prava stvar za mentalno zdravlje te o strategijama kojima možeš provjeriti koliko si (anti)fragilan/a i kako stres u različitim situacijama pretvoriti u svoju korist.
Koja je razlika između uvjeravanja i manipulacije?
U ovom članku donosimo ti tri važna savjeta za prepoznavanje manipulativne komunikacije. Pomoću njih pobijedi manipulaciju i izbori se za sebe u svakoj situaciji.
Egzistencijalna kriza kao prilika za osobni rast
Egzistencijalna kriza jedan je oblik krize smisla, a možeš je doživjeti na bezbroj različitih načina. U ovom članku donosimo logoterapijski osvrt o tome kako u egzistencijalnoj krizi vidjeti priliku za osobni rast.
Antifragilnost – bolje od psihološke otpornosti
Ovaj članak odgovara na pitanje što je psihološka otpornost, koje su prednosti i nedostaci te ideje te postoji li nešto bolje od psihološke otpornosti.
Logičke pogreške: kako prepoznati manipulatora
Ovaj članak donosi ti najvažnije logičke pogreške koje trebaš znati ako želiš prepoznati manipulatora i izbjeći njegove trikove.
Kako pristranosti negativno utječu na tvoje kognitivne sposobnosti
U ovom članku govorimo o kognitivnim pristranostima i tome kako one koče tvoje kognitivne sposobnosti i negativno utječu na tvoje odluke.
Kako ti logoterapija pomaže u svakodnevnom životu?
Tema ovog članka je logoterapija u svakodnevnom životu. Donosimo ti glavne logoterapijske tehnike i smjernice za primjenu.
Kako pronaći smisao života?
U ovom članku pišemo o najvažnijoj logoterapijskoj ideji, a to je smisao života. Što je smisao, kako ga pronaći i što nam o svemu tome kaže logoterapija?
Stoicizam: 3 najbolje vježbe za psihološku otpornost
Želiš se bolje nositi sa stresom ali ne znaš kako? Možda bi te mogao zanimati stoicizam. Donosimo ti tri stoičke vježbe za svaki dan.
Viktor Frankl – junak osobne odgovornosti
U ovom članku saznaj tko je bio Viktor Frankl, kako je njegov život povezan s logoterapijom i što za njega znači osobna odgovornost.
Terapija pisanjem: kako se riješiti negativnih misli
Već smo pisali o tome kako jednostavnim koracima možeš primijeniti Petersonovo pravilo o uspravnom držanju . U ovom tekstu govorimo o pravilu koje ti predlaže da učiniš nešto možda neugodno. Što je terapija pisanjem i zašto pisati o stvarima o kojima ne želimo razmišljati? Zašto terapija pisanjem? Ovisno o težini problema, ljudi često izbjegavaju razmišljati o lošim iskustvima iz prošlosti. Bilo da takve stvari ne želimo “obraditi” ili to jednostavno ne možemo, one u nama mogu stvoriti prazninu, prazan list o nama samima. A ono što ne razumijemo i čega nismo svjesni, ne možemo ustvari ni zaboraviti. To jednako vrijedi za traume, kao i za propuštene prilike da ostvarimo svoj potencijal. U tom smislu, nikada u potpunosti ne kontroliraš sobom. Zato sve dok ne “urediš” svoju prošlost, ona će biti "kaos" koji te muči ili koji izbjegavaš – ali je stalno tu. S druge strane, i pomalo začuđujuće, ako zastaneš, detaljno razmisliš i zapišeš neugodne osjećaje o prošlosti ili neka traumatična iskustava, to može imati ljekovit učinak. Što postižemo pisanjem? Istraživanja su pokazala da zapisivanje neugodnih iskustava iz prošlosti, kao i raspisivanje važnih planova za budućnost, može imati značajno pozitivan učinak na zdravlje, uspješno postavljanje ciljeva i rast produktivnosti. Od ‘80-tih do danas provedeni su deseci takvih istraživanja diljem svijeta. Kod pisanja o prošlosti, ispitanici su u sesijama od 30 minuta pisali o važnim negativnim iskustvima. To su često bila iskustva koja se povezuju s depresijom, anksioznosti i sličnim emocionalnim stanjima. Istovremeno, kontrolna skupina pisala je o nevažnim temama. Praćenje ispitanika tjednima nakon pisanja pokazala su značajne pomake kod glavne skupine. Pisanje je pomoglo u područjima kao što su: dugoročno psihičko zdravlje funkcioniranje imunosnog sustava brže zapošljavanje nakon gubitka posla viši prosjek ocjena (studenti) jačanje radne memorije slabljenje misli i vizija povezanih s depresijom i anksioznosti. U pisanju o budućnosti, ispitanici su bili podijeljeni na one koji su pisali o životnim ciljevima i idealima i one koji su pisali o planovima za taj dan. Tjednima i mjesecima nakon pisanja, ispitanici iz prve skupine postizali su značajno više rezultate na testovima životnog zadovoljstva, a usto su i rjeđe tražili liječničku pomoć. Takav pozitivni učinak istraživači povezuju sa stvaranjem čvrstog životnog narativa ili priče . Ona nam omogućuje organizirano i strukturirano tumačenje uspomena i sređivanje njihova utjecaja na sadašnjost i budućnost. Osim toga, težnja za ciljevima i njihovo ostvarenje općenito su povezani sa srećom i zadovoljstvom. To je funkcija neurotransmitera dopamina, koji je poznat kao “hormon sreće”. Dopamin nas posebno “nagrađuje” kad se krećemo prema ostvarenju nekog cilja. Važnost ciljeva Zanimljivo je da pritom postoji razlika između ciljeva koje sam/a sebi postavljaš i onih izvanjskih, koje nam zadaju drugi. Oni ustvari pokreću dva različita motivacijska sustava. Ciljevi koje sam/a postavljaš povezani su s ugodnim osjećajima i funkcioniraju tako da te “vuku naprijed”. S druge strane, nametnuti ciljevi više su povezani s neugodnim osjećajima, kao što su strah od neuspjeha, krivnje i pritiska drugih, pa te oni zato “tjeraju” od nečega što želiš izbjeći. Niz istraživanja u akademskoj sferi pokazao je to kod studenata koji imaju jasno definirane osobne ciljeve. Čak i ako njihovi ciljevi nisu povezani s akademskim uspjehom, takvi studenti postižu u prosjeku bolje rezultate nego studenti koji su primarno fokusirani na akademski zadane ciljeve. Do istog se zaključka došlo u ispitivanju pamćenja, matematičkih sposobnosti, kontrole vremena i razumijevanja strategija. Drugim riječima, puno je važnije da razradiš neku svoju “priču” oko toga što želiš postići, nego da se samo fokusiraš na to da učiniš ono što se od tebe traži. Kako izgleda terapija pisanjem? Na temelju spomenutih istraživanja, Peterson i njegov tim napravili su SelfAuthoring , program za “raspisivanje” života. Program se sastoji od 4 dijela: 1) prošlost, 2) sadašnjost-mane, 3) sadašnjost-vrline, 4) budućnost. Iako se u idealnoj verziji pišu skupa, svaki se dio može kupiti zasebno. Za ispunjavanje je potrebno odvojiti 3 do 4 sata za svaki dio. Preporučuje se da se program ne ispunjava odjednom, nego kroz nekoliko dana. Jedan razlog za to je učinak sna na pamćenje i jasno mišljenje. Program možeš rješavati bilo kojim redoslijedom. No ako imaš neke nerazriješene probleme iz prošlosti, onda bi najbolje bilo krenuti upravo od dijela o prošlosti. Za početak možeš probati ovu vježbu. Odvoji pola sata, uzmi olovku i papir i kreni pisati. U tome ti mogu pomoći ova pitanja (usput, bolje je da odabereš ono što radije ne bi): Ponovimo… Terapija pisanjem o prošlim problemima ili planovima za budućnost može ti pomoći da poboljšaš tjelesno zdravlje, psihološko blagostanje, kognitivne sposobnosti i radnu produktivnost. Glavni su čimbenici toga povećanje jasnoće (= više pozitivnih emocija) i smanjenje neizvjesnosti (= manje negativnih emocija). To posebno vrijedi za pisanje 1) o neugodnim iskustvima iz prošlosti i 2) o planovima za srednjeročnu budućnost (3-5 godina). Ako ne znaš otkud krenuti s planiranjem budućnosti, možda je najbolje da kreneš od prošlosti. ________________ Zanimaju te terapija pisanjem želiš vidjeti kako izgleda u praksi? Na pravom si mjestu! Pretplati se na naše edukacije i nauči sve o terapiji pisanjem i mnogim drugim psihološkim metodama i alatima koji će ti pomoći da postaneš snažnija i sretnija verzija sebe.
Pravilo za život budi kao jastog
U ovom tekstu govorimo o jednom Petersonovom pravilu koje ti može pomoći da se dovedeš u red. Zašto je važno uspravno držanje?
Red, kaos, junak – što nam priče govore o životu?
Što su priče, kako su nastale i kako ti one mogu pomoći da bolje vidiš svijet oko sebe. Ovaj ti članak donosi neke zanimljive odgovore.
Filozofija o čovjeku: bolje dobra pitanja, nego loši odgovori
Zašto je filozofija važna, što nam ona može reći o tome tko smo i kako nam ona može pomoći da budemo sve što možemo biti?
Obrt ili d.o.o.? Odgovor se krije u ove 4 stvari
Ovdje ti donosimo osvrt na glavne značajke i razlike između obrta i trgovačkog društva (d.o.o. i j.d.o.o.).
Jordan Peterson i Velikih pet crta ličnosti
Želiš bolje upoznati svoju ličnost? U potrazi za rješenjima mogu ti pomoći Jordan Peterson i teorija Velikih pet crta ličnosti.
Što je logoterapija i što nam ona govori o životu?
Logoterapija je psihoterapijska škola usmjerena na liječenje pomoću smisla – točnije, pomoću otkrivanja smisla u životu. Utemeljio ju je slavni austrijski psihijatar Viktor Frankl. U ovom članku donosimo ti osnovne logoterapijske ideje, govorimo o njenoj primjeni u liječenju te o logoterapijskom shvaćanju odgovornosti. Od logora do logoterapije Logoterapija je posebna kako po svom sadržaju, tako i po svojoj pozadini. Frankl je cijelo razdoblje Drugog svjetskog rata proveo kao zatočenik u koncentracijskim logorima – točnije četiri logora, uključujući Auschwitz. U logorima je izgubio sve što je do tada imao: obitelj, prijatelje, posao… ali ne i smisao života. Unatoč okrutnim okolnostima koncentracijskih logora, Frankl nije odustao od uvjerenja da život uvijek i u svim okolnostima ima smisla. Temeljni je zadatak svakog čovjeka biti odgovoran za smisao svog života. Frankl je vjerovao da to nužno vrijedi za sve ljude i da je svaki čovjek za to sposoban, bez obzira na društveni položaj, način življenja ili bilo kakve životne okolnosti. Potvrdu toga vidio je i u logoru, kod zatvorenika koji su i u najtežim uvjetima bili u stanju uzdići se iznad vlastite patnje i uvijek tražiti priliku da učine neko dobro. Svoja iskustva iz logora Frankl je objavio u knjizi Čovjekovo traganje za smislom, koja je do danas prevedena na dvadesetak jezika i prodana u više milijuna primjeraka diljem svijeta. “Život, u konačnici, znači preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora za životne probleme i ispunjavati zadatke koje život neprestano stavlja pred svakog pojedinca.” Viktor Frankl Što logoterapija kaže o čovjeku? Frankl je smatrao kako postojeći psihoterapijski pravci nemaju potpunu sliku o čovjeku. Svi oni zanemaruju čovjekovu duhovnu dimenziju. U tu dimenziju spadaju sve one čovjekove sposobnosti koje ga razlikuju od drugih bića, a najvažnije su: samosvijest sebedistanciranje sabenadilaženje volja za smislom. Čovjeka dakle čine tri dimenzije: tjelesna, duševna i duhovna. Problem koji nastane na području jedne dimenzije, ne može se rješavati u drugoj. Ako čovjeka svodimo samo na jednu dimenziju, riskiramo promašiti izvor njegova problema. Tako je nastala potreba za novim psihoterapijskim pravcem koji će se baviti problemima i bolestima duha (tzv. noogenim neurozama). Logoterapija u praksi Ako su zatvorenici u logoru mogli zadržati smisao života, to bismo trebali moći i svi mi danas, zar ne? Odgovor ipak nije tako jednostavan. Prema Franklovim uvidima, suvremeno doba obilježeno je krizom smisla. Čovjek ne može ni živjeti ni raditi bez osjećaja smisla u životu (npr. onoga što čovjek konkretno radi, njegovih trenutnih okolnosti) i smisla života (osjećaja vlastite misije i svrhe). Kriza smisla ima mnoge simptome, a među njima su dosada, depresija, anksioznost, društvena otuđenost, ovisnosti, burnout i sl. Dosadašnja primjena logoterapije, uključujući na tisuće ispitivanja i znanstvenih članaka, pomogla je znanstveno potvrditi Franklova uvjerenja o smislu života koja je razvio već u logorima. Prema velikoj studiji bečkog Instituta Viktor Frankl iz 2016., logoterapijske metode uspješno se primjenjuju u liječenju niza psihosocijalnih problema, među kojima su: depresija anksioznost PTSP suicidalnost fobije ovisnosti burnout sindrom opće životno nezadovoljstvo. Prema mnogim ispitivanjima u spomenutoj studiji, osjećaj za smisao života izraženiji je kod pojedinaca kod kojih već postoji neka svijest o smislu, koji su svjesni važnosti smisla za život ili koji barem u nekoj mjeri aktivno nastoje oko smisla života. To može značiti da se mnogi ljudi muče s kojekakvim problemima s kojima ne uspijevaju izaći na kraj, a da ne znaju da se u pozadini nalazi kriza smisla. A ako nečega nismo svjesni, ne možemo se s time ni nositi. Dizajn za Kip odgovornosti. Izvor: statueofresponsibility.com Osobna odgovornost u logoterapiji Odgovornost je jedan od najsnažnijih motiva u logoterapiji. Prema Franklu, osobna odgovornost nije nešto opcionalno, nešto od čega možeš odustati. Riječ je o puno dubljem fenomenu koji je usađen u ljudsku narav i čovjekov način življenja. Bez obzira na svjetonazor, moral i vrijednosti po kojima živi, čovjek postoji tako da uvijek daje neki odgovor - odgovara na iskustva, izazove i pitanja koja život pred njega stavlja i polaže račun za svoje odluke. Naravno, kao što čovjek može zloupotrijebiti svoju slobodu, tako se i odgovornost može pretvoriti u negaciju odgovornosti. Čovjek uvijek odgovara na život, on reagira, uzvraća i ostavlja svoj utisak na stvarnosti koja se pred njega postavlja, ali naše odgovaranje može biti ili autentično ili inertno. Na životne izazove možeš odgovarati ili tako da u svemu zauzimaš svoj stav, tražiš što možeš učiniti i držiš do svojih dužnosti, ili se možeš ponašati kao meduza, koja se uvijek kreće prema podražajima okoline i unaprijed zadanim obrascima. “Sloboda je u opasnosti da se izrodi u puku proizvoljnost ako se ne živi odgovorno. Zato predlažem da se Kipu slobode na istočnoj obali doda Kip slobode na zapadnoj.” Viktor Frankl, Čovjekovo traganje za smislom Logoterapija te podsjeća da je odgovornost jednako važna kao i sloboda. Bez odgovornosti, nema ni prave slobode. Svrha je logoterapije probuditi svijest o tome kod čovjeka pojedinca i u društvu. Samo ako si svjestan/a svoje osobne odgovornosti, možeš doći do autentičnog odgovora na pitanje smisla života . ___________ Želiš znati više o tome kako primijeniti logoterapijske ideje u svakodnevici? Na pravom si mjestu! Pretplati se na naše edukacije i otkrij logoterapijske tehnike, testove i vježbe koji ti mogu pomoći da osiguraš svoju dozu smisla u privatnom i poslovnom životu.
Ostani u toku
Pretplati se na newsletter i primaj nove članke, savjete i pozivnice za edukacije.
Prijavom na newsletter daješ privolu da se tvoji podaci koriste za primanje newslettera i obavijesti o promotivnim aktivnostima. Tvoji podaci nikad neće biti dijeljeni s trećim stranama.