Kratka skala socijalne poželjnosti (KSE-G)
Šest tvrdnji, jedna minuta. Upitnik pokazuje koliko se, kad govoriš o sebi, prikazuješ u povoljnijem svjetlu nego što je uobičajeno. Mjeri dvije stvari: koliko ističeš svoje dobre strane i koliko umanjuješ sitne slabosti koje se gotovo svakome ponekad dogode.
Uz rezultat dobivaš za svaku od te dvije stvari u koju od tri razine padaš i što ta razina obično znači.
Ovo nije test poštenja. Visok rezultat ne znači da lažeš: može značiti i da se doista trudiš ponašati dobro. Najkorisniji je kao ogledalo, uz pitanje koliko je slika koju imaš o sebi blizu onoga što bi o tebi rekli drugi.
Tehničke informacije
IZVOR. Kratka skala socijalne poželjnosti Gamma (Kurzskala Soziale Erwünschtheit-Gamma, KSE-G), Kemper, Beierlein, Bensch, Kovaleva i Rammstedt (2014.), GESIS, Leibniz institut za društvene znanosti. Engleska prilagodba: Nießen, Partsch, Kemper i Rammstedt (2019.), An English-Language Adaptation of the Social Desirability-Gamma Short Scale (KSE-G), Measurement Instruments for the Social Sciences 1, 2. Prijevod na hrvatski je naš, izrađen prema engleskoj inačici, provjeren prema njemačkom izvorniku i povratnim prijevodom.
ŠTO MJERI. Dva vida sklonosti da se o sebi govori u povoljnom svjetlu, oba iz područja obzira prema drugima: isticanje dobrih strana (tri tvrdnje o vrlinama koje rijetko tko ima uvijek) i umanjivanje loših strana (tri tvrdnje o sitnim prekršajima koji su česti). Autori prvi vid povezuju sa samozavaravanjem, a drugi s upravljanjem dojmovima.
BODOVANJE. Pet stupnjeva, od 1 (uopće se ne odnosi na mene) do 5 (potpuno se odnosi na mene). Rezultat podljestvice je prosjek njezinih triju tvrdnji; dvije se podljestvice ne zbrajaju. Za razliku od izvornika, tvrdnje o lošim stranama ovdje se boduju obrnuto, tako da na obje podljestvice viši rezultat znači povoljnije predstavljanje.
USPOREDNE VRIJEDNOSTI. Hrvatskih nema. U britanskom (N = 468) i njemačkom (N = 474) uzorku odraslih prosjek isticanja dobrih strana bio je 3,55 i 3,67 (SD 0,73 i 0,68), a prosjek priznavanja loših strana 1,90 i 2,12 (SD 0,93 i 0,89), što u ovdašnjem obrnutom bodovanju iznosi 4,10 i 3,88. Granice triju razina postavljene su jednu standardnu devijaciju ispod i iznad prosjeka dviju zemalja: za isticanje dobrih strana zbroj triju tvrdnji do 8, od 9 do 12 i od 13 naviše; za umanjivanje loših strana do 9, od 10 do 14 i 15. Nepromjenjivost mjerenja između dviju zemalja potvrđena je samo na razini faktorskih zasićenja, ne i prosjeka, pa su granice okvirne i ne predstavljaju usporedbu s hrvatskom populacijom. Žene u oba uzorka u prosjeku rjeđe priznaju loše strane nego muškarci, a starije osobe rjeđe nego mlađe.
POUZDANOST. Unutarnja pouzdanost podljestvica kreće se od 0,64 do 0,79 (α i ω), a stabilnost nakon tri do četiri tjedna od 0,64 do 0,72. To je dovoljno za orijentaciju i skupne usporedbe, ne i za odluke o pojedincu.
ŠTO REZULTAT NIJE. Nije mjera poštenja ni karaktera i ne služi tome da se nekome dokaže laganje. Ljestvice ovog tipa mjere mješavinu stila odgovaranja i stvarnih osobina: tko se ponaša obzirno, na njima ima viši rezultat i kad ne uljepšava (de Vries, Zettler i Hilbig, 2014.; Connelly i Chang, 2016.). Metaanaliza Lanza, Thielmanna i Gerpotta (2022.) nije našla ni povezanost s ponašanjem koju bi pravi detektor uljepšavanja morao imati. Zato se rezultati drugih upitnika prema ovoj ljestvici ne ispravljaju; rezultat služi kao napomena uz njih i kao povod za razgovor.
PRAVA. Engleska inačica objavljena je pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 (CC BY 4.0), koja dopušta i komercijalnu uporabu i prilagodbu, uz navođenje izvora i naznaku izmjena. Izmjene u ovoj inačici: prijevod na hrvatski i obrnuto bodovanje tvrdnji o lošim stranama.